AKVAPLANING

Akvaplaning (hidroplaning) je pojava koja se događa kada vozilo svojom težinom ne može istisnuti vodu na putu ispod gume. Tanak sloj vode koji ostaje između gume i podloge uzrokuje klizanje vozila. Pri kritičnoj brzini, obično između 55-90 km/h, vozilo gubi kontakt s podlogom i dolazi u opasnost da izleti sa ceste.Hydroplaning

Važna funkcija koju guma treba ispuniti na mokroj i vodom prekrivenoj podlozi je da, kroz kanale kojima je ispresjecana  šara, ispumpa vodu. Bez ovih kanala tanak sloj vode ostao bi između gume i podloge što bi izazvalo gubitak prijanjanja—akvaplaning.

Na glatkom putu, na blagoj kiši i pri brzini od oko 95 km/h, guma ima zadatak da odvede veliku količinu vode koja se nalazi ispod kontaktne površine, čija veličina nije veća od površine dlana. Svaki djelić gazećeg sloja gume je u kontaktu sa podlogom samo 1/150 dio sekunde, a za to vrijeme mora da istisne veliku količinu vode i povratiti prijanjanje.

Uzroci akvaplaninga

Tri najvažnija faktora koja dovode do akvaplaninga su:

  • Brzina kojom se vozilo kreće.
    Kako se brzina povećava prijanjanje na mokrom putu se pogoršava, a rizik od akvaplaninga i gubitka kontrole nad vozilom je sve veći. Potrebno je smanjiti brzinu i paziti na promet oko sebe.
  • Dubina šare.
    Trošenjem gume dubina odvodnih kanala i lamela se smanjuje, što umanjuje sposobnost odvođenja vode i povećava opasnost od akvaplaninga.
  • Dubina vode.
    Što je voda dublja, prije ćete izgubiti prijanjanje, mada je i tanak sloj vode na malim brzinama dovoljan da dođe do klizanja.

Ovim faktorima bi još pridodali i vrlo bitan čimbenik koji može dovesti do akvaplaninga, a to je stara i ispucana guma. Nakon što gumi istekne vremenski vijek trajanja guma postane kruta, tvrda i izgubi elastičnost. Gume koje su neelastične odnosno koje su izgubile mekoću nemogu više prijanjati uz cestu, te na morkoj podlozi sa takvim gumama često dolazi do proklizavanja.

Brzine na kojima dolazi do akvaplaninga

Akvaplaning  je rezultat brzog kretanja po mokroj cesti, toliko brzom da guma nije u stanju da kroz odvodne kanale istisne vodu. Brzina na kojoj počinje akvaplaning nije striktno određena, zavisi od mnogo faktora i kreće se između 55-90 km/h. Faktori koji određuju na kojoj će brzini doći do akvaplaninga su:

  • Dimenzije i oblik kontaktne površine.
    Što je kontaktna površina šira u odnosu na njenu dužinu, veća brzina je potrebna da bi došlo do akvaplaninga.
  • Karakteristike gazeće površine.
    Kanali kojima je izbrazdana gazeća površina služe za odvođenje vode i omogućuju bolje prijanjanje. Što je veća površina kanala, manja je dodirna površina sa podlogom a time i manja opasnost od akvaplaninga.
  • Pritisak u gumama.
    Veoma je važno pridržavati se uputstva iz priručnika proizvođača.
  • Dubina vode.
    Što je voda dublja lakše ćete izgubiti prijanjanje.
  • Dubina šare.
    Što je guma više istrošena slabije je prijanjanje, pliće su lamele koje imaju zadatak da odvedu vodu i samim time veći je rizik od akvaplaninga.
  • Sastav i stanje vode.
    Ulje, visoka temperatura, prljavština i sol, mogu promjeniti karakteristike vode i njezinu gustoću.
  • Težina vozila.
    Što je vozilo lakše, lakše će doći do akvaplaninga jer vozilo istiska vodu ispod gume svojom težinom.
  • Stanje ceste
    Što je površina puta ravnija lakše će doći do akvaplaninga.

akvaAko imate dobre gume i ako su svi ovi faktori na vašoj strani do klizanja po vodi neće doći do brzine od 90 km/h. Ako vozite brzinom većom od 95 km/h po vodom prekrivenoj cesti sigurno je da nećete moći izbjeći  akvaplaning. U najgorem slučaju, kada vam nijedan od ovih faktora ne ide u korist, do akvaplaninga može doći na 55 km/h.

Što treba raditi kada se to dogodi?

Postoje dvije stvari koje nikako ne smijete da radite:

  • Ne smijete koristiti kočnice
  • Ne smijete mjenjati pravac kretanja

Ako počnete gubiti kontrolu nad vozilom nemojte naglo pritiskati kočnicu jer to uklanja posljednju šansu da guma ispumpa vodu. Smanjite brzinu do točke dok gume ne počnu  prijanjati. Ako to ne uradite možete izletiti sa ceste. Volan držite čvrsto i nemojte ga okretati već se samo potrudite da zadržite vozilo na pravcu u kome se kreće. Skinite nogu sa gasa i pričekajte  da se volan vrati u normalu.

hydroAko već morate kočiti, učinite to laganim pokretima kao da pumpate gumu. Ako imate ABS kočite normalno—kontinuiranim  pritiskom. Ako je vaše vozilo još uvijek u djelomičnom  kontaktu s podlogom moći ćete da povratite kontrolu nad vozilom na isti način kao da vozite po snijegu ili ledu.